JEZIČNA KOMISIJA PRI DJELU

04.06.2010

Anjica Csenar-Schuster, 23.11.2008.

Referat prilikom 25. obljetnice
“Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatskoga rječnika”


Pred oko trideset petimi ljeti se je formirala redakcija jezikoslovcev, da bi počela leksikografski obdjelivati gradišćanskohrvatski leksik. Produkt toga truda je bio Rječnik, čiji srebrni jubilej danas svečujemo. Veli se pointirano, da je rječnik zastaran u hipcu, u kom je publiciran. Zato put, koga su svoj čas bili zakoraknuli jezikoslovci, danas nastavljamo. To moremo gledati i kot hipoteku, ka nam je navaljena. Naši rječniki su gradišćanskohrvatski jezik tako popularizirali i mu dali kisika, da mu ga danas po trideset peti ljeti ne smimo uskratiti. Zato u JK nastavljamo djelo, ko je započeto s lematiziranjem gh. leksika. Oko 3500 riči je momentano zapisano u Terminološkoj datarnici na domaćoj strani ZIGH-a: www.zigh.at. U obliku 70 strani debeloga glosara su izašle te riči i u tiskanom obliku, naime u drugoj ediciji ZBORNIKA, institutskoga časopisa ZIGH-a. JK postoji od 1995. ljeta. Ona je proširila je naš Rječnik do sada za već nego 10%.

Jeziku je potribno neprestano pomladjivanje, aktualiziranje, facelifting, plakativno rečeno, da bi mogao ostati “on top” i da bi ga instrumentalizirali govorniki. Mi znamo, da je optimum, svenek, i u svakoj situaciji, snajti se s leksikografiranim jezičnim dobrom. Ali svisno nam je i to, da nas Hrvate u Austriji zaokružuje nimški ocean, u kom se utapa naš jezik. I dobro je, da ima kontrahenta, ar samo s njim u pozadini more rasti, jačati o ojačati. U toj mjeri, u koj se razvija nimški jezik i diktira trend, u onoj mjeri je naš hrvatski jezik prisiljen držati korak.

Na priliku nas do nedavno nisu tangirali ministri G-7, ministri financijov sedam najrazvijenijih zemalj na svitu. Nismo ni čuli za paket mjerov za bankarske institucije ili za akcijski plan svitskih središnjih bankov protiv stečaja bankovnih institucijov, za medjubankovne kredite ili za preustroj medjunarodnoga financijskoga sistema zbog uzburkanih svitskih burzov. Ipak su to sada glavne teme cijeloga človičanstva. I tako ćemo i mi u naši dojdući sjednica morati reagirati na ta društveni razvitak i u naš Rječnik uvrstiti relevantne izraze.

Pokidob da za JK smim sastavljati popis riči, s kimi ćedu se kotrigi baviti pri svoji sjednica, se moram poskrbiti za tekstovnu bazu, iz ke ću crpiti riči, ke u hrvatskom jeziku još nisu leksikološki obuhvaćene. Pritom se služim mnoštva nimških suvrimenih člankov u novina, časopisi i u internetu. Nje pročešljavam, da bi našla lekseme, za ke mislim, da bi morali postojati i u hrvatskoj verziji i biti zapisani u Rječniku. Zvana toga skretarijatu u ZIGH-u svaki more javiti riči, s kimi se neka kotrigi bavu. Pritom vjerno sudjeluje i Hrvatska redakcija Študija Gradišće. Novinari su zbog aktualnoga izvještavanja najveć konfrontirani s leksikološkim nedostatkom.
Jur pred sjednicom JK se kotrigi doma bavu s nimškom natuknicom i odgovarajućim hrvatskim translatom, ki je u optimalnom slučaju precizan ekvivalent nimškomu. Pri sjednica smo otprilike desetimi, ki predlažemo i diskutiramo svoje varijante. Svenek polazimo od nimške riči, ku s hrvatskim ekvivalentom već ili manje točno reproduciramo. Kadakoč su original i translat striktno, a pak opet samo parcijalno sinonimni.

Postići potpunu ekvivalentnost, jednakost, je svenek izazov i velika zadaća. Hvala Bogu nisu sve riči sporne: Apfel, Tisch, Kopf / jabuka, stol, glava. Ali za većinu riči je potribna diskusija, ka more biti i dužička, mukotrpna pak kontroverzna. Važno je i to, transferirati emocije i asocijacije jednoga jezika u drugi jezik. Uza to postoju i riči, kim je svenek potriban kontekst za preciznu reprodukciju sadržaja. Takova rič je na priliku “Leistung”. U hrvatskom jeziku ne postoji jedna jedina rič za “Leistung”, ka je svenek upotribljiva. Svenek se moramo zgledati na kontekst, i onda birati prikladan naziv. “Die Leistung eines Motors” je “snaga”, “die Leistung des Gedächtnisses” je “sposobnost (pamćenja)”, “sportliche Leistung” je “športski uspjeh”, “Arbeitsleistung” je “djelatni učinak”. Još kompliciraniji su pak kompositumi riči “Leistung”, na priliku je “Leistungsgesellschaft” “društvo, ko se orijentira po uspjehu”, a “Leistungsfähigkeit” “produktivnost ili učinkovitost”. Nimški jezik s “Leistung” pokriva sve spomenute koncepcije.

Obično se on kotrig JK, ki ima najbolje argumente u pogledu na komunikativnu funkcionalnost leksema, probije sa svojom varijantom. Kadakoč po mučnoj diskusiji stoprv sa skupnom snagom postižemo rezultat. Glavna intencija nam je, postupati u duhu jezika, komu kanimo očuvati karakter. Iako se zvećega držimo postojećega jezičnoga fundusa, smo prisiljeni stvarati i neologizme, a moramo vaditi i iz standardnoga jezika. Polazimo od činjenice, da za svaku rič postoji rješenje u drugom jeziku, i da u našem jeziku, kot i u svi drugi jeziki, moremo izraziti svaki još tako kompliciran sadržaj. Ako za odredjene pojme ili zamisli ne postoju odgovarajući leksemi, sadržaj moramo opisati s cijelimi semantičnimi kompleksi, sintagmami ili parafrazami.

Nimške složenice, kompositumi, su svenek velik izazov, ar nje u hrvatskom jeziku dostkrat moramo parafrazirati. Gdo si ovako na brzinu more u hrvatskom jeziku stresti iz rukava “Kirschblütenwanderweg”? Nimci u skladu s jezičnom praksom moru pometati supstantive jednoga uz drugoga, i tako je “Kirschblütenwanderweg” fit za svaki salon, ne samo za prirodu. U hrvatskom jeziku se prvo moramo ujedinati na “Weg”, ar “Weg” more biti i “put” i “staza”, ali u pitanju je “Wanderweg”, ada put ili staza za konkretne potriboće, i to za pišačenje. Recimo, da ćemo se odlučiti za stazu, a pak za “pišačku stazu”. Potom ćemo se baviti s “Blüte”. Ovde je govora o cvijetu črišnje. Na kraju je potribno pišačku stazu spojiti s cvijetom črišnje. Nije lako od staze do črišnje, pak od pišačenja do cvijeta najti osmislen pojam. Nimški kompositum ne izražava one medjufinese, na ke mi moramo misliti, a ipak je u komunikativnom pogledu potpuno funkcionalan. Hrvatski jezik je drugačije strukturiran. Mi s jednim jedinim leksemom ne moremo precizno izraziti sadržaj nimške riči. Zato ga moramo opisati. Moramo izrazirati, da je moguće pišačiti po stazi, dokle cvatu črišnje. Se slažete s tim, da velimo “pišačka staza uz cvatuće črišnje”?

Trudimo se predlagati i kolokacije, kako se more kombinirati neki leksem. Na priliku je “sanfter Tourismus” na hrvatskom jeziku “eko turizam” ili “odgovorni turizam”, ali ne “nujni turizam”. Kot “eko turizam” ga u internetu moremo najti 20.800 puti, kot “odgovorni turizam” 7.510 puti, a kot “blagi turizam” samo 4 pute. “Nujni turizam” velu samo u Filežu, Mjenovu i Gerištofu, tako da ga dvakrat moremo najti u internetu.
Počeli smo se zgledati i na frazeologiju, na priliku je “Schlagzeile” “glavni naslov”, a “Schlagzeilen machen” znači: “izazvati veliko zanimanje/velik interes” ili: “nastati opće poznat” ili “dojti na naslovnu stran”. Gdo išće frazu, se na kraju odluči za onu varijantu, ka se najbolje uklapa u njegov tekst.

Zvećega još svenek gradimo leksičku bazu. Trudimo se udovoljiti svakidanjim jezičnim potriboćam, iako pritom ne moremo ignorirati stručni jezik, recimo tehniku, medicinu i druge discipline. Sve se isprepliće.

Jezična kultura je uz postojeće jezično dobro, uz Rječnik, Gramatiku pak Pravopis i jezična praksa, jezični angažman, jezično proučavanje pak jezična kritika. Dosad je jezik bio srce Znanstvenoga instituta. Željim si, da to srce bude kucalo i nadalje. Jezičnoj kulturi je svenek cilj poboljšati jezik, motivirati njegove govornike, da ga pravilno i kompetentno hasnuju i stalno usavršavaju. Tomu je potribna seriozna jezična kritika kot garancija, da se moru minimirati nepravilnosti i čemeran stil i da se more očuvati jezična estetika.

Uredniki masovnih medijev u velikoj mjeri odredjuju jezik, ar baraću s njim kot alatom. Oni moru pozitivno uticati na njega, ali mu i škoditi, a na kraju fatalno naškoditi. Mnogokrat im nije svisna odgovornost, ku imaju. Zato prosim za užu kooperaciju s mediji i općenito s publicisti, da ne upropastimo jezik, u koga smo uložili toliko truda. Koliko truda je bilo, napisati Rječnik, ćemo danas čuti i iz ust drugih referentov.

Ne more si svaki pisac po želji stvarati svoje vlašće zakone, svoj vlašći jezični red, a pak opravdati to tim, da se u njegovom selu tako govori. To malokarirano mišljenje i ta anarhoindividualizam kot ja to rado zovem bi bio morao istribiti jur Rječnik, a ako ne on, onda u krajnjoj konzekvenciji Gramatika. O normativnom aspektu Rječnika će nam pak govoriti mag. Ivo Sučić.

Zato ne smimo prestati kontinuirano izdavati djela, ka neka služu kot mirilo za dobru jezičnu praksu, za jezičnu orijentaciju s ciljem poboljšati jezičnu kompetenciju govornikov našega jezika.JEZIČAJE