Umro je prvi predsjednik ZIGH-a
Na Novo ljeto je po kratkoj bolesti umro prvi predsjednik Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov, Joško Vlašić. Bio je 77 ljet star. On je bio jedan od suutemeljiteljev ZIGH-a i je 1994. ljeta odibran za prvoga predsjednika. U istom ljetu je nastao i peljač Jezične komisije. Funkciju predsjednika je vršio do 1996. ljeta. Potom je još dalje bio aktivan u odboru društva. Kad je nastao 75 ljet star se je povukao iz Jezične komisije. Skupa s Haraldom Pricklerom je sastavio znanstvenu studiju o Uzlopskoj gmajskoj knjigi, ku je publicirao ZIGH.
Joško Vlašić u službi jezika
Uzlopska gmajska knjiga - Das Osliper Gemeinde- und Denkbuch
100. rodjendan Štefana Horvatha
Prvi urednik Glasnika, crikvenih novin Željezanske biškupije, glavni urednik Velikoga mašnoga Rimskoga misala i Narodnoga misla, suurednik Kruha nebeskoga, urednik Molitve vjernikov i dugoljetni desetnik, Štefan Horvath bi 20. decembra imao svoj 100. rodjendan. Čembanac je dostignuo, da se more podučavati vjeronauk na glavni škola po hrvatsku, a njegovim zalaganjem je biškupija utemeljila Hrvatski dekanat Veliki Borištof.
Štefan Horvath
Spomenproslava za Martina Borenića
25.09.2009. u Pajngrtu
Millenium-dvorana, Florianipl. 1
u 15 uri: referati
u 17.30 uri: spomenproslava
(muzički okvir: Crikveni zbor Trajštof, recital: Viktorija Palatin)
Martin Borenić (1850.-1939.) – kantoručitelj, kalendarac i pisatelj
Martin Borenić se je narodio 1850. ljeta u Cogrštofu u obitelji čižmara. Školu je pohodio prvo u rodnom selu Cogrštofu, kade je Mihovil Naković bio školnik. Naković je imao velik uticaj na Borenića. 1870. je Borenić zgotovio učiteljsku školu u Šopronu i vrijeda potom si je našao i djelatno mjesto u Orbuhu, kade je kot kantor zadnjega Hrvata u tom selu po hrvatsku sprohodio. Jur po tri miseci, je odibran za kantoručitelja (školnika) u Pajngrtu.
1873. su se u Koljnofu prvi put strefili svi zapadnougarski hrvatski učitelji. S tim je počela borba za hrvatski jezik i novu, ne-ugarsku ortografiju. Borenić se je ončas zeo za Početnicu za katoličanske hervatske škole va Ugrskom kraljevstvu, ka je doživila 11 izdanj (VI. Izdanje je izišlo 1894. u Juri). Zvana na školskom, društvenom i na privrednom području bio je aktivan i na jezikoslovnom, crikvenom i novinarskom polju. Nisu samo manjkale školske knjige, nego i kantorska knjiga, da bi se u svi hrvatski seli jačile iste jačke. Kot kantor se je Borenić zalagao za štampanje Crikvenoga jačkara.
Novin nij bilo i s tim je i sfalilo zanimljivoga štiva. Neumorni Borenić se je vezano uz ove teme 1909. strefio s drugimi Hrvati u Šopronu. Rezultat toga sastanka je bio početak izdanja novin na gh jeziku, a to su bile onda Naše novine, današnje Hrvatske novine, ke su 1910. prvi put tiskali.
Zadnji skup u Šopronu na koga je Borenić još išao se je bio organizirao 1921. ljeta. Ta put se je osnivalo Hrvatsko kulturno društvo, u kom je on dostao mjesto potpredsjednika.
Martin Borenić
Zvonimir Bartolić (1930.-2009.)
zaslužni kulturni djelač za GH
Nedavno preminuli profesor Zvonimir Bartolić je i za Gradišćanske Hrvate, a osebito za ZIGH, bio istaknuta i zaslužna peršona znanstvenoga polja. Bavio se je uz svoje mnogovrsne obaveze i kulturna istraživanja i gradišćanskohrvatskom tematikom, ar je bio osvidočen o našoj tematskoj ravnopravnoj vridnosti s bar kom temom iz kulturnoga žitka matičnoga naroda. Zato se je trudio i borio, da se postepeno uvrstu naše teme u hrvatsku kulturnu povijest.
Zvonimir Bartolić
Sjednica Jezične komisije
Jezična komisija pri svoji misečni sjednica normira gradišćanskohrvatske riči, izraze i fraze, a to na različni tematski područji. Pojedine normirane izraze morete najti pod zdolnjom povezom ili je morete iskati u Terminološkoj datarnici. S tom se morete povezati na strani pod natuknicom GH Rječnik.
Normirane riči
Osma sjednica Jezične komisije
Od druženja uz kavu (Kaffeekränzchen), prik mendžerice (Managerin), ispita hrabrosti (Mutprobe), pinez za podvaranje (Pflegegeld) i eko turizma (sanfter Tourismus) do sadnje po ugovoru (Vertragsanbau) i povećanja/prirasta imanja (Vermögenszuwachs) se protežu izrazi, ke je normirala Jezična komisija pri sjednici u oktobru.
U oktobru normirane riči
Spomenproslava 25. obljetnice tiskanja Rječnika
Prilikom 25. obljetnice tiskanja prvoga sveska Gradišćanskohrvatskoga rječnika, je Znanstveni institut u Trajštofu priredio subotu, 18. oktobra 2008. u Socijalnom centru Trajütofa spomenproslavu. Glavni autori rječnika, dr. Nikola Benčić i mag. Ivo Sučić, ondašnji zastupnik Zemaljske vlade dr. Ivan Seedoch, zastupnik bečanske Slavistike dr. Gerhard Neweklowsky, zastupnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. Mijo Lončarić kot i peljačica Jezične komisije akad. prev. Agnjica Csenar-Schuster su tom prilikom referirati o nastajanju rječnika i o specifičnosti gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika.
O nastajanju Rječnika piše akademik Nikola Benčić u članku:
"Uz 100-ljetnu obljetnicu rodjenja sveuč. prof. Josipa Hamma"
Nikola Benčić svečuje 70. rodjendan
Pokretač i duhovni otac Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov, akademik Nikola Benčić je svečevao 12. oktobra svoj 70. rodjendan. Slavist i povjesničar si je stekao ugled kot vrsni stručnjak gradišćanskohrvatskoga jezika, kulture i literature. Autor je mnogobrojnih djel. Suautor je dvih sveskov Gradišćanskohrvatskoga rječnika, Gramatike kot i Pravopisa gradišćanskohrvatskoga jezika. Napisao je pregled gradišćanskohrvatske književnost u dvi sveski kot i dvoja djela o kayališnom stvaralačtvu Gradišćanskih Hrvatov.
Nikola Benčić
Sedma sjednica Jezične komisije
Pri svojoj prvoj sjednici po ljetnoj pauzi je Jezična komisija 18. septembra diskutirala razliku med skoro i navredi (baldig i baldigst) i uzato normirala mnoge druge izraze. Bavila se je na primjer minimalnom opskrbom (Mindestsicherung) kot i emocionalnimi višinami i dibinami (Wechselbad der Gefühle).
U septembru normirane riči
Novo predsjedničtvo ZIGH-a
Pri svojoj generalnoj sjednici, 12. septembra 2008, je Znanstveni institut odibrao mag. Zlatku Gieler za novu predsjednicu. Dosadašnja odbornica Instituta je preuzela funkciju od ak. prev. Agnjice Csenar-Schuster. Csenar-Schuster je 12 ljet dugo stala na čelu ZIGH-a. U tom vrimenu je Znanstveni institut izdao veliku gramatiku gradišćanskohrvatskoga jezika, pokrenuo časopis Znanstveni zbornik i u internetu pokrenuo elektronski časopis, terminološku datarnicu i jezični abc. Potpredsjedniki društva su dipl. inž. Gerhard Emrich i dr. Ewald Höld, tajnica je nastala mag. Sabina Pavišić, a blagajnik dr. Günter Šumić.
Šesta sjednica Jezične komisije
Ukupo trideset pet riči i dvadeset frazov je normirala Jezična komisija pri svojoj sjednici u junu. Utvrdila je gradišćanskohrvatsko "rješenje za težake" (Hacklerregelung), ustanovila, da "nuklearni reaktor taji" (der Atomreaktor hat ein Leck) i da "nešto ide kot po vodi/ulju/loju" (es läuft wie geschmiert).
U junu normirane riči
Pjesnik Anton Leopold 80-ljetnik
U Frakanavi rodjeni pjesnik i pisac, Anton Leopold, je 13. juna svečevao svoj 80. rodjendan. Općina Frakanava-Dolnja Pulja i Hrvatsko kulturno društvo su tom prilikom častili pjesnika u okviru posebne svetačnosti.
Anton Leopold
Irvin Lukežić: Prozno djelo Antona Leopolda
Peta sjednica Jezične komisije
Ukupo trideset osam riči i jedinaest frazov je normirala Jezična komisija pri svojoj sjednici u maju. Jedno težišće je bilo normiranje izrazov za posebne vrsti svić na vozili, početo od maglenkov prik reflektirajućega oka do zbočnoga svitla.
U maju normirane riči
11. Znanstveni skup o hrvatski dijalekti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, i to nje Razred za filološke znanosti (Odbor za dijalektologiju) je skupa s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 15. do 17. maja 2008 priredio 11. Znanstveni skup o hrvatski dijalekti. Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov je pri tom simpoziju zastupala mag. Sabina Pavišić. Ona je referirala o hrvatski obiteljski nadimci u Gradišću (Nomina vulgaria u Vulkaprodrštofu) namjesto najavljenoga referata o glagolskom vidu u gradišćanskohrvatskom jeziku. Gradišćanskohrvatskom tematikom su se u svoji referati baviti i Ernest Barić, ki je govorio
"O hrvatskim govorima u Mađarskoj",
Andrej Novik iz Praga s temom "Moravski Hrvati i njihov jezik".
Ivona Vegh iz Sambotela se je posvetila temi "Govor Hrvatskog Židana u mađarskom dijelu Gradišća", a
Alojz Jembrih je govorio o jezični obilježji frielištofskih jačak i prodik.
Alojz Jembrih: Frielištofske rukopisne jačke
Četvrta sjednica Jezične komisije
Ukupo trideset riči i 15 frazov je normirala Jezična komisija pri svojoj sjednici u aprilu. Jedno težišće je bilo normiranje izrazov za posebne vrsti sel, od sela na ledini do raštrkanoga naselja.
U aprilu normirane riči
Jezikoslovac Ivo Sučić - sedamdesetljetnik
Stručnjak gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika, glavni urednik Gramatike gradišćanskohrvatskoga jezika i suutemeljitelj Znanstvenoga instituta, mag. Ivo Sučić, svečuje svoj 70. rodjendan.
Ivo Sučić
Sveti zviranjak Hrvatov
Pod naslovom "Der Kreuzbrunnen in Draßburg/Rasporak - Ein heiliger Brunnen der Kroaten" se bavi dr. Karl Kaus u virtualnom izdanju "Znanstvenoga zbornika" zdencom, ki leži na putu prema Pajngrtu. U 19. stoljeću je ov zviranjak u Rasporku bio jedan od najzanimljivije ogradjenih zviranjkov cijele zapadne Ugarske. Još u prvoj polovici 19. stoljeća ga spominje putopisac Kohl iz Bremena. Poznati slikar Ferenc Storno ga je ovjekovječio u svojoj zbirki crtežov. Danas samo još iz betonske zidi curi voda "svetoga zviranjka Hrvatov“.
Članak u virtualnom časopisu
Umro prvi predsjednik Znanstvenoga savjeta
Po dugoj teškoj bolesti je utorak, 25. marca 2008. ljeta umro prvi predsjednik Znanstvenoga savjeta ZIGH-a, sveučilišni profesor, dipl. inž. dr. Mate Schneider. Nacionalni i internacionalni stručnjak za agrarna pitanja je bio 71 ljeto star.
Mate Schneider
Opet normirana cijela poredica riči
Meni od pet slijedov, mahalica za prah, leggingsi, knjiga žalosti i odmastiti - ovo je pet izrazov, ke je normirala Jezična komisija pri svojoj drugoj sjednici u 2008. ljetu. Red normiranih nimških izrazov počinje kod "abverlangen" a završava kod "zutrauen".
Pri sjednici normirani izrazi
Reprint Ujevićeve knjige
Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću je izdalo reprint monografije "Gradišćanski Hrvati", ku je izdao veliki hrvatski enciklopedist, Mate Ujević. Knjigu je Ujević
1934. ljeta skupa s Ignacom Horvatom redigirao u Novoj Gori. Izašla je u nakladi svetoga Jeronima u Zagrebu. Ignac
Horvat piše o Ujeviću, da je on ključ za gradišćanskohrvatske novije veze prema Hrvatskoj
pred Drugim svitskim bojem.
Mate Ujević - posrednik
izmedju stare i nove domovine
75. smrtni dan Jandre Verdenića
U Juri je 16. februara 1933. ljeta umro časni doktor bečanskoga i budimpeštanskoga sveučilišća, Jandre Verdenić. Rodjeni Bijeloselac je rastumačio hrvatske bilješke u "Klimpuškom misalu".
Verdenić Andrija, dr. /Werdenich Endré
80. smrtni dan Mate Meršića Miloradića
Pred osamdesetimi ljeti, 15. februara 1928. ljeta, je u Kemlji umro pjesnik, "učitelj naroda", znanstvenik i duhovnik Mate Meršić Miloradić. Zastupniki gradišćanskohrvatskih društav su se u okviru malih svetačnosti (subotu 17. februara) na grobu pjesnika u Kemlji i kod Miloradićevoga spomenika u njegovom rodnom selu Frakanavi spomenuli ovoga velikana.
Vladimir Vuković:Mate Meršić Miloradić - 150. obljetnica rodjenja
Alojz Jembrih: Lingvopoetski suodnos: Miloradić - Blazović
Nikola Benčić: Znanstveno
djelovanje Mate Meršića
Merchich: Der Unmöglichkeits-Satz von Fermat
Miloradić nastaje urednik Kalendara svete Familije
Miloradić se rodi pjesnikom
Miloradićev pokop
Bilanca djelovanja Jezične komisije
Jezična komisija Znanstvenoga instituta je u minulom 2007. ljetu održala svega skupa deset sjednic. Kotrigi komisije su pri sastanki, ki obično duraju tri ure, normirali 392 izraze kot i 96 frazov. Svi normirani izrazi se moru najti na domaćoj stranici ZIGH-a (vidi dolnji link) ili u Terminološkoj datarnici.
Sredinom ljeta je došlo do promjene na čelu Jezične komisije. Bivši predsjednik ZIGH-a, mag. Joško Vlašić, ki je od samoga početka peljao Komisiju je položio tu funkciju prilikom svojega 75. rodjendana u mladje ruke. Sada predsjednica ZIGH-a, Agnjica Csenar-Schuster, predsidava Jezičnoj komisiji.
Riči s kimi se je bavila Jezična komisija u 2007. ljetu
Članak o djelovanju Jezične komisije u virtualnom časopisu
Umro pisac Ive Zakall
Na Badnjak je nedočekano umro dugoljetni farnik Trajštofa, dušobrižnik Cogrštofa, Uzlopa, Bijeloga Sela i nekih nimških far, Ive Zakall. Bio je 67 ljet star. Kot pokretan pastir se je za trajštofsko vrime skrbio, da napiše hrvatske igrokaze, u prvom redu misterij-igre ali i komedije. Izdao je i knjigu s meditativnimi teksti.
Biografija Ive Zakalla
Književno djelo Ive Zakalla
|
