Minjanje društvene situacije
Bilo je logično s ljetom 1921. načinjiti cezuru u prikazanju književnosti, ar se s tim ljetom potpuno preminila društvena situacija za hrvatsku manjinu u zapadnougarskom prostoru. Ona je, naime, većim dijelom priključena k Austriji i pokrajina prebivališća dobila ime Gradišće, a od toga g/Gradišćanski Hrvati.
Vrime velike dezorientacije
U literaturi i na duhovnom polju vlada na početku velika dezorientacija i nek postupačno dojde do prilagodjivanja novim životnim prilikam. To znači konkretno, u književnosti vlada Miloradićev duh ki dojde nek mukom k sebi i počne izravnati svoje usmirenje na nove životne prilike, a to su svakako prominjenje društvenih i političkih uvjetov, nova vjerska situacija i početak odnarodjivanja i otudjivanja od uobičajenoga svita. Najbolji oblik toga prikazivanja je prozna forma uz veliko oduševljenje za narodni igrokaz, ka literarna forma bude neobičnom brzinom prihvaćena u svi seli gradišćanskih Hrvatov.
Drugi svitski boj i posljedice
Drugi svitski boj prekine naglo ov razvitak i u narodu raste otpor u crikveni i livičarski krugi, ki otpor najde svoj odraz i u literaturi.
Po Drugom svitskom boju se počne na novič organizirati literarni žitak. Pod nepovoljni prilika odrašćena generacija najde svoj literarni izraz i svoju životnu ulogu. U samonazivu generacija na mostu najavi svoj program, prijelaz iz staroga svita u novi s dramatičnim prominjenjem životnih prilik i prestrukturiranjem cijeloga društva.
Minjanje književnoga izraza
Logičan korak je da se promini i književni izraz, najprije kod mlade študentske generacije oko časopisa Glas-a, a kasnije, radikalno u generaciji ptićev i slavujev ka se u svojem formalnom i sadržajnom izrazu uvrsti potpuno u tok sridnjoeuropejskoga duhovnoga razvitka. Tako nastane književna rič krajem 20. stoljeća adekvatan odraz žitka. Uz sve te podudarnosti s književnošću susjednih narodov, uz naglašavanje užih manjinskih problemov dobije gradišćanskohrvatska književnost i novi aspekt u razvitku istinite izvorne dvojezičnosti kot vjeran odziv životne stvarnosti. A posebno moramo naglasiti da se pojavu snažni ženski glasi na literaturnom polju.
Najnovije jezične tendencije
Prikazi u knjigi nisu mogli mimo najnovijih jezičnih tendencijov, da se ne veli ka ta rič o zanemarenoj kritiki i odrazu gradišćanskohrvatske književnosti u austrijskoj, ugarskoj i hrvatskoj književnosti.
Nikola Benčić, Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas, Zagreb 2000. 346 str., knjiga VIII. u Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, izdaje Sekcija DHK i Hrvatskoga centra P.E.N-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov.
Književnost gradišćanskih Hrvata (Prvi svezak: Od XVI. stoljeća do 1921.) |
