Prikaz autorov i njevoga stvaranja
To je prikaz književnosti gradišćanskih Hrvatov kronološkim redom i kratkimi prikazi životopisa glavnih pokretačev književnosti te manjine, kot i prikaz težišne tematike manjinske književnosti, a to je prez sumlje jezik ki je jedini pravi medij toga zvanarednoga razvitka.
Uvodna poglavlja daju pregled o razvitku nazivov, kot i o geografskom rasprostranjenju naseljenja, o prilika oko naseljenja i o uvjeti i razvitku književnosti med novodoseljeniki.
Slijedi u književnom stvaranju
Ne bi si mogli danas predstaviti početke razvitka kratko u desetljeti po doseljenju ako ne bi postajala bila snažna književna tradicija u staroj domovini, ka je i zvana jezika ostavila slijede u književnom stvaranju.
Temelji za jezik i narodnu ćut
Prvi početki nadovezuju na crikvenu tradiciju sa svimi trimi pismi i idu u punu problematiku novodobivene domovine u koj su napredovale protestantske ideje. Reakcija novonaseljene narodne grupe počinje u mali seoski vjerski sredina, ke su čuvale svoju tradiciju i peljale je u baroknom duhu u značajni duhovni pokret zapadnougarskih, danas gradišćanskih Hrvatov. U tom razdoblju, početo s jezuitskimi misijami sve do širokoga narodnoga pokreta peljan od franjevcev, se stvori narodno jedinstvo ko izgradi temelje za jezik i narodnu ćut.
Obnavljanje narodnoga duha i moderniziranje jezika
Istina, da su gradišćanski Hrvati pokusili početkom 19. stoljeća sačuvati "status quo" u literaturi i na duhovnom polju ali snažni sinkroni nacionalni pokreti susjednih narodov su i manjinske grupe povlikli sobom, tako su se i zapadnougarski Hrvati obnovili u narodnom duhu, modernizirali svoj jezik i zagazili put na vrhunac starije književnosti, do pjesnika Mate Meršića Miloradića. Njegovim djelovanjem je po sadržaju kot i po jeziku dostignuta priznata umjetnička književna visina.
Stvaranje strukturov za masovne medije
Paralelno uz književni razvitak se stvoru i strukture za masovne medije, u onom vrimenu tajedne novine i svakoljetni kalendar ki nastane obljubljenom tzv. hižnom knjigom ka dojde u svaki stan.
Nešto ilustracijov ali i vrlo brojni primjeri iz originalnoga književnoga stvaranja kanu postaviti autentičan doživljaj o povijesnom razvitku manjinske književnosti.
Nikola Benčić, Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921., Zagreb 1998, 360 str., knjiga VII. u Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, izdaje Sekcija DHK i Hrvatskoga centra P.E.N-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov.
Književnost gradišćanskih Hrvata (
članki - govori - reakcije)
Književnost gradišćanskih Hrvata (Drugi svezak: Od 1921. do danas) |
