Umro pisac Ive Zakall
Na Badnjak je nedočekano umro dugoljetni farnik Trajštofa, dušobrižnik Cogrštofa, Uzlopa, Bijeloga Sela i nekih nimških far, Ive Zakall. Bio je 67 ljet star. Kot pokretan pastir se je za trajštofsko vrime skrbio, da napiše hrvatske igrokaze, u prvom redu misterij-igre ali i komedije. Izdao je i knjigu s meditativnimi teksti.
Biografija Ive Zakalla
Književno djelo Ive Zakalla
Povjesničar Mirko Valentić - 75
Povjesničar, dr. Mirko Valentić svečuje 19. septembra svoj 75. rodjendan. Špecijalist za Vojnu krajinu i Gradišćanske Hrvate je od 1991. ljeta početo ravnatelj Inistituta za suvrimenu povijest u Zagrebu. On je jedan od prvih znanstvenikov iz Hrvatske, ki je u najkritičnijem vrimenu, u sedamdeseti ljeti, čvrsto stao uz Gradišćanske Hrvate i se snažno zalagao kot mladi historičar za poznavanje i intenziviranje gradišćanskohrvatske prošlosti. Autor je izložbe i mnogih raspravov o Gradišćanski Hrvati, a izdao je i nekoliko knjig na tu tematiku.
"Pero dogodjajev - povjesničaru Mirku Valentiću na septuagesimu"
ZIGH je otvorio svoja vrata i predstavio Zbornik
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov je u okviru Dana otvorenih vrat, 26. srpnja, prezentirao drugu ediciju časopisa Znanstveni zbornik. Istom prilikom je bilo i blagoslavljanje novih društvenih prostorijov na Trgu ddr. Štefana Laszla 1 u Trajštofu.
Prezentacija Znanstvenoga zbornika
Druga edicija Znanstvenoga zbornika
Blagoslavljanje novih prostorijov
Dr. Alojz Jemrih svečuje 60. rodjendan
Redovni profesor, istraživač gradišćanskohrvatskih književnih temov kot i vjeran kotrig i suradnik Znanstvenoga instituta, dr. Alojz Jembrih, je svečevao 60. rodjendan. Njegovo ime je usko povezano uz prva izdanja ZIGH-a, a on je za tisak priredio reprint prvih u današnjem Gradišću tiskanih knjig, i to Mekinićevih pjesmaric, ke je on i znanstveno obdjelao.
Dr. phil. sc. Alojz Jembrih
Znanstvena djela u vezi s Gradišćanskimi Hrvati
Akademik Radoslav Katičić čašćen za životno djelo
Na svoj 77. rodjendan je akademik Radoslav Katičić je primio Hrvatsku nagrada za životno djelo u području humanističkih znanosti. Predsjednik Hrvatskog sabora, Vladimir Šeks, je umirovljenomu sveučilišnomu profesoru uručio nagradu 3. jula u Zagrebu. Čašćeni je od 1999. ljeta časni kotrig Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov.
Radoslav Katičić i Gradišćanski Hrvati
Rezolucije protiv preseljenja 1947. ljeta
Općinski tanači Pajngrta, Rasporka, Cindrofa, ali i drugih hrvatskih sel, su se pred šezdesetimi ljeti sprogovorili protiv preseljenja Hrvatov. Takovo preseljenje je pri prvi pregovori o Austrijanskom državnom ugovoru u januaru 1947. ljeta u Londonu predložila Jugoslavija u svojem "Memorandumu o Slovenskoj Koruškoj, slovenski granični područji u Štajerskoj i Hrvati Gradišća." Jugoslavija je potribovala potpunu autonomiju za Hrvate u Gradišću ili minjanje stanovničtva. S reakcijami trih općin na ta predlog se bavi dr. Karl Kaus u članku, koga je objelodanio u virtualnom časopisu ZIGH-a.
Karl Kaus: "Österreichresolutionen" von drei Gemeinden im Jahr 1947
Prezentacija Prodik iz Pannonhalme u Zagrebu
U dvorani Hrvatske kulturne zaklade i tajednika Hrvatsko slovo u Zagrebu je akademik Nikola Benčić utorak, 24. aprila predstavio »Rukopisne prodike iz Pannonhalme«. Ova publikacija je izašla kot četvrta knjiga ZIGH-ove biblioteke Gradišćanskohrvatske studije. Sastavili su ju István Nyomárkay i István Vih. Uza to je Nikola Benčić predstavio i »Znanstveni zbornik«, »Kroniku sela Hrvatskoga Jandrofa« autora Jure Treuera i od Ane Šoretić sabrane poslovice u knjigi »Prvo speci, pa reci«.
Rukopisne prodike iz Pannonhalme
Joško Vlašić svečuje 75. rodjendan
Prvi i sada časni predsjednik Znanstvenoga instituta, mag. Joško Vlašić, svečuje svoj 75. rodjendan. Profesor hrvatskoga, engleskoga i ruskoga jezika je stao uz zipku dvih sveskov gradišćanskohrvatskoga rječnika i lektorara za gradišćanskohrvatski jezik na Bečanskom sveučilišću. Do sada je stao i na čelu Jezične komisije Znanstvenoga instituta. Pri zadnjoj sjednici Komisije, dva dane pred njegovim rodjendanom, je ZIGH čestitao Joški Vlašiću i hvalio za angažman i trud koga je jubilar uložio u ovo društvo za dobrobit Hrvatov.
Joško Vlašić u službi jezika
Historična gramatika hrvatskoga jezika
Sveučilišni profesor Georg Holzer je napisao povijesnu gramatiku hrvatskoga jezika. U knjigi slavist i jezikoslovac prikažuje razvitak hrvatskih zvukov od praslavskoga do modernoga standardnoga jezika.
Autor razlaže i uticaj romanskoga jezičnoga dobra na razvitak hrvatskih zvukov. Knjiga je izašla u nakladi Peter Lang.
Georg Holzer (Wikipedia)
Definicija hrvatskoga jezika
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) je u posebnom dokumentu definirala hrvatski jezik, područje na kom se širi i s kim graniči. Tekst je sastavio akademijin Razred za filološke znanosti, a Predsjedničtvo HAZU ga je jednoglasno prihvatilo. Definiciju hrvatskoga jezika ćedu prevoditi na nekolike svitske jezike i ju publicirati u posebnoj broširi.
Definicija hrvatskoga jezika (HAZU)
Studija o razvijanju identiteta dice, ka govoru hrvatski
Christina Strasser iz Svete Margarete je izdjelala studiju o razvijanju identiteta dice, ka se od maljahnosti pominaju po hrvatsku. U osnovnoj školi Fileža je peljala intervjue s dicom, ka su si drugi jezik prisvajala izvan domaćega stana. Na primjer kad su došla u čuvarnicu. Sažetak studije je otiskan u virtualnom izdanju Znanstvenoga zbornika.
Članak o razvijanju identiteta u Virtualnom časopisu
Izibrane visti iz 2006. ljeta |
