DEUTSCH
 
 

 

Izibrane visti iz 2005. ljeta

Hrvati na Moravskom polju

Gradišćanski Hrvati su se u današnjoj Austriji naselili u veliki dijeli istočne Dolnje Austrije, kot na primjer u Bečanskom kotlu, na Lajtanskoj gori, sjeverno od Štokerave, na sjeveru kot i istoku Weinviertela kot i na Moravskom polju. Pod naslovom "Zur Ansiedlung und Assimilierung bei den Marchfeldkroaten" (O naseljenju i asimilaciji kod Hrvatov Moravskoga polja) je Nikolaus Wilhelm-Stempin M.A. iz MŁnchen-a publicirao pregled o Hrvati na Moravskom polju. Publicirao ga je u virtualnom časopisu ZIGH-a.

Članak o Hrvati na Moravskom polju

 

Simpozij o Josipu Hammu u Zagrebu

Prilikom 100. rodjendana slavista dr. Josipa Hamma su Hrvatski studiji Sveučilišća u Zagrebu priredili 2. i 3. decembra dvodnevni simpozij o bivšem pročelniku Instituta za slavensku filologiju u Beču. Josip Hamm je rodjen 3. decembra 1905. ljeta u Gatu kod Valpova, a umro je 23. novembra 1986. ljeta u Beču. U jesen 1960. ljeta je na poziv austrijanske vlade preuzeo mjesto redovitoga profesora slavenske filologije na Katedri za slavistiku bečanskoga sveučilišća.

Bio je i predstojnik Lingvističkoga odjela Balkanske komisije Austrijske akademije znanosti. Hamm je bio i prvi glavni urednik Gradišćanskohrvatskoga rječnika. Njegovo djelovanje pri sastavljanju rječnika je predstavio pri simpoziju akademik Nikola Benčić u referatu s naslovom "Josip Hamm i Gradišćanski Hrvati".

Nikola Benčić: Uz 100-ljetnu obljetnicu rodjenja sveuč. prof. Josipa Hammai

 

Prezentacija rukopisnih prodik iz Pannonhalme

Svoju najnoviju publikaciju, Rukopisne prodike iz Pannonhalme, je ZIGH predstavio 23. oktobra u farskoj crikvi Trajštofa. Knjige je predstavio sam autor, sveuč. prof. dr. István Nyomárkay, a jednu prodiku, ka je bila naminjena vjernikom Trajštofa je analizirao farnik Trajštofa i odbornik ZIGH-a, mmag. Franjo Borenić.

Rukopisne prodike iz Pannonhalme

 

155. rodjendan učenjaka i pjesnika Miloradića

U Frakanavi je 19. septembra 1850. ljeta rodjen Mate Meršić Miloradić, veliki gradišćanskohrvatski pjesnik i učenjak. Tu obljetnicu su svečevali u Kemlji, u selu kade je četira desetljeća poslovao kot farnik. Blagoslovili su obnovljeni grobni kamen pjesnika, ki je umro 1928.ljeta.

Benčić: Znanstveno djelovanje Mate Meršića Miloradića
Vuković: Mate Meršić Miloradić - obljetnica rodjenja

 

Generalno spravišće Znanstvenoga instituta

Pri generalnom spravišću Znanstvenoga instituta, petak 1. julija, je mag.Ivan Rotter odibran za novoga tajnika društva. Naslijedio je mag. Ivu Sučića, ki će nadalje ostati član odbora. Opet odibrana predsjednica, Agnjica Csenar-Schuster, je u svojem izvještaju pokazala na činjenicu, da si Znanstveni institut mora iskati nove prostorije. Zavod za narodno obrazovanje, u čijoj zgradi Institut sada ima svoj ured, kani obnoviti zgradu u Haydnovoj ulici 11 u Željeznu, tako da si ZIGH mora za najmanje dvoja ljeta iskati novo prebivališće. Odluka o tom, ku opciju će Institut prihvatiti, će pasti koncem julija.

Na znanstvenom sektoru ZIGH momentano djela na nekoliki jezični projekti. Završena su jezična istraživanja hrvatskih prodik iz Pannonhalme. To djelo, ko je peljao sveuč.prof.István Nyomárkay će ZIGH predstaviti na jesen u Budimpešti i Sambotelu, a 23.oktobra u Trajštofu.

 

Okrugli stol o suradnji

U Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu je 27. maja održan okrugli stol na temu "50 ljet suradnja Gradišćanskih Hrvatov i Hrvatske". Pozvana su bila sva društva Gradišćanskih Hrvatov. Sudjelivali su med drugimi Nikola Benčić i Ivo Sučić od Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov.

 

250. smrtni dan Juraja Damšića

Autor prvoga poznatoga gradišćanskohrvatskoga katekizmuša, Juraj Damšić, je umro pred 250. ljeti, 26. februara 1755. ljeta. Njegovo ime u povijesti gradišćanskohrvatske književnosti stupi stoprv 1994. ljeta, kad Alojz Jembrih u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteki u Zagrebu otkrije Damšićevo djelo "KRATKA SPRAVA NAUKA KERŠĆANSKOGA".

Izvorne podatke o Damšiću (Domšiću) pružaju kanonske vizitacije dijeceze Jura iz 1713. ljeta. Pohodivši faru Celindof (Zillingthal, Zillingdoff), vizitator uz ostalo zapisuje: /.../ Reverendus Dominus Georgius Domsitz annorum aetatis suae 27, sacerdos tertium annorum. Parochus in tertium annum. Absolutus philosophus et moralis duarum annorum (Buzás, 1980., 157). U prijevodu: Poštovani gospodin Juraj Domšić star 27 godina, svećenik je treću godinu. Tri je godine župnik (u Celindofu, A. Jembrih.). Završio je studij filozofije i dvije godine moralke (teologije).

U "Allgemeine Landestopographie des Burgenlandes, Bd. II/2, Eisenstadt, 1963., 1087," pod geslom "Zillingtal, Kirchengeschichte", uz ostalo čitamo, da je u tom mjestu bio župnik od 1709. do 1711. Juraj (Georg) Stublić (Stublich), a od 1711. do 1755. Georg Domsich, "der nach der vis.can. von 1713 in einem miserablen Pfarrhof wohnte, dessen Stallungen einzstürzen drohten."

Damšić/Domšić je rodjen 27. 4. 1686. u Vorištanu. Teologiju je studirao u Juri, a za svećenika posvećen je 1710. Prvo mjesto njegove pastoralne službe bila je Bijelocrikva (Donnerskirchen), da bi jur 1711. primio na upravljanje župu Celindof u koj je ostao sve do svoje smrti 26. 2. 1755. ljeta.

Krataka sprava nauka keršćanskoga
Prvijenac Znanstvenoga instituta

Izibrane visti iz 2004. ljeta