Istraživanje
akademika Nikole Benčića prilikom 150. Miloradićevoga rodjendana
1.1.
Nisam siguran, da li je moguće vridnovati znanstveno djelovanje čovjeka
koji je pred 100-imi ljeti prestao s tim djelom. Osvidočen sam ali,
da ga moramo smjestiti u ambijent njegovoga znanstvenoga svita, nek
pitanje je u kojega: ugarskoga, austrijsko-nimškoga ili kojega drugoga
sridnjoeuropskoga s centrom u Beču, Pešti, kade u Nimškoj ili pretpostavljamo
da je znanstveni svit funkcionirao posvudaj na isti način? (1)
Meršić je kapljica bujnoga,
životom nabijenoga zviranjka
1.2.
Nimamo pravoga mirila za njega. Povjesna je ali istina, da je u Austro-Ugarskoj
s gubljenjem političkoga značaja ove velike centraleuropske sile recipročno
počeo rasti značaj znanosti i umjetnosti, književnosti, muzike i (lažnoga)
društvenoga sjaja, a Meršić (2) je samo kusić (kapljica) toga bujnoga,
sveprevrijućega, životom nabijenoga zviranjka.
1.
3. Istina je ali da nam se je u Zagrebu kod zadnjega simpozija o Miloradiću
1989. (3) obećalo temeljito ispitivanje njegovoga znanstvenoga djela
i djelovanja ali se u tom poslu od onda ni pedanj nismo ganuli dalje.
Poznati zaslužni gh istraživač kulturnoga života Martin Meršić ml.
je u H. N. 1961. ljeta predstavio našega Meršića kot znanstvenika,
ki je hodao po slijedi velikoga grčkoga filozofa Aristotela (4), što
bi značilo po puti a posteriori spoznaje, uvezajući u svoje
konkluzije realne znanosti u suprotivnosti od Platonovoga a priorija, koji postupak čudakrat naziva školastičkom himerom/nemanom grčke
mitologije. Dr. Horváth József u monografiji o Kemlji
(5) posvećuje jedno poglavlje toj tematiki. No, mislim, ne moremo
Meršića potvrditi kot čistoga a posteriori praktičara u smislu primjene
eksperimentalne prirodoslovne metode, već samo kot mislioca a posteriori
metode logičnih postupkov Aristotelovoga uzora. Za njega je Sokrates
i Platon poganski mrak i blud. Možda je naš Meršić jedan
od zadnjih vitezov klasične logike, ar se u to vrime počeli polagati
i širiti prvi modeli analitične, nove, formalne logike, ki put pak
ravno pelja do Rudolfa Carnapa i Ludwiga Wittgensteina. Izgleda da
je Meršić filozof prelomnoga vrimena, ar kod njega moremo najti i
primjerov za pojme i usmirenje na logične skupe i formalno apstrahiranje,
kojim putem ide pak mladi znanstveni svit ravno u današnji binalni
računala i digitalnu stvarnost.
Zač ga je Crikva postavila u kut
1.
4. Ako ada ne moremo dostati u ruke pravo mirilo, onda se moramo orijentirati
analitično, korak po korakom, putem dedukcije i predočiti si ono što
je njega fasciniralo u znanosti, na čemu je djelao, što mu je bilo
važno, nosilo erosom ideje od apstrahiranoga svita, kako je iznašao
svoje ideje i stvarao zaključke, i na kraju koliko je dobio priznanja
od znanstvenoga svita? Je bio možda samo čud(nj)ak, horcar u tom svitu,
štanjga na kom su se mnogi uribali, kamo ga je ali svakako zapeljala
njegova genijalnost, koja se iz raznorazličnih uzrokov izolirala i
(bar tako izgleda) kanila zadusiti pod svaku cijenu. Ili mi negdo
od Vas zna rastumačiti zač ga je Crikva postavila u kut, pozabila
i pazila na njega kot mahnitoga kucka, poslala u Kemlju, u jedno malo,
zabito hrvatsko selo na Ugri, na rub Male ugarske puste - kot su nekada
ljude slali na galije.
Različni
znanstveni kalibri
Ili
pak je imala ugarska Crikva na prece takovih znanstvenih kaliberov
kot je bio on. Da spomenemo samo njegovoga susjeda Sándora
Giessweina u Ugarskom Starom Gradu ili prekoputa na Ugarskoj Kemlji
Pála Gladicha iz najuže mu sredine. Možda ali da je Meršić
bio toliko beskompromisan (Znat, da znam, ča pravo znam, pj.
Na nož) i kompromitiran u uglednom ugarskom društvu farnikov, da mu
se ugarska nacionalna Crikva dala potopiti u provincijalizmu. Je njegova
slava i dičenje samo naše uskogrudno pretira(va)nje, neodmireno zveličavanje?
Znanstveniki u našem užem duhovnom mikrokozmosu
2.
1. Izgleda da je ugarska sridnja i viša škola u onom vrimenu imala
temeljitu i uticajno efikasnu izobrazbu, ar iz onoga vrimena imamo
cijelu poredicu znanstvenikov u našem užem duhovnom mikrokozmosu.
Da spomenemo samo Pannoniusa alias Franju Horvatha ostrogonskoga kanonika,
Ivana Berlakovića, istovrimenoga otkrivatelja röntgenovih zrakov
na Jedlik Anyos gimnaziji u Juri, Jandru Verdenića, profesora dogmatike
u Beču i Juri, Pavla Lévayja političko-ekonomskoga teoretičara
ili Petra Jandriševića, kulturnopovjesničara, a simo smimo porediti
i našega Matu Meršića.
Jezično
znanje klasičnih i novih jezikov, metoda teoretičnoga raspravljanja
po strogi kriterija grčke ada klasične dijalektike, napipanje najaktualnih
izumov i teoretskih modelov, znanstveno postavljenje raspravov i razmišljanja,
uvježba(va)nje kritike i njeno pismeno ostvarenje i td., td.
Prvi članki u djački ljeti
2.
2. Meršić se je u djački ljeti istaknuo svojom znanstvenom spremom.
Ljeta 1872., ada s 22-imi ljeti mu se pojavu u ugarskom djačkom časopisu
"Remény" /Ufanje/ prvi članki u ugarskom jeziku. Teme: 1) Mekkora Gyõrött a leghosszabb nappal, ha Gyõr az
északi szélesség 47° 41' 15'' alatt fekszik? /Kako dug je u Juri najduži dan ako Jura na 47° 41' 15'' leži),
2) A sarki fény /Polarna svitlost/: I. A tünemény /Fenomen svitla/, II. A földdelejesség és
a sarki fénynek ahhoz való viszonya /Zemljin magnetizam
i odnos polarnog svitla k njemu/, III. A sarki fény elmélete /Teorija polarne svitlosti/ (6) . Nije bila otiskana u časopisu
ali zna se za studiju Agyugolyókat hasábgula alakban
szoktak összerakni. Kérdés mikép számithatni
ki egyszerően egy ilyen halomba foglat golyók számát? /Kanonske kogule se obično stavu u prizmenu piramidu. Pitanje
je, na ki način se more najjednostavnije izračunati broj kogulov u
njoj?/
Kapelan
i farnik
3.
1. Za vrime kapelovanja u Filežu i Velikom Borištofu ne poznamo znanstvene
aktivnosti. Po predaji znamo ali da je intenzivno usavršavao svoje
jezično znanje francuskoga jezika kod Nitzkyjevih u Šuševu.
3.
2. Kot mladi farnik u Hrvatskoj Kemlji obdjelao je 1880. na prošnju
Mihovila Nakovića Fizika za hrvatske školare gjurske biškupije i daje tako knjigu našoj dici u ruke o kojoj sam čuo iskusne
učitelje kot je to bio Štefan Kuzmić i Štefan Zvonarić govoriti samo
s najvećim oduševljenjem. To sam mogao potvrditi i svojim vlašćim
istraživanjem, a László Hadrovics svojim traganjem za
neologizmi u gh jeziku je to isto potvrdio, što nas zvanaredno oduševljava
i zapanjuje ar nam dokazuje da smo imali ljude ki su bili u stanju
stvarati i stručnu terminologiju.
Problem je samo u tom da ta fizika možda nije od Meršića, ar je potvrdjeno
i ime Ivana Mušković ali i Ivana Berlakovića.
Autor
4.
1. Ugarski povjesničar književnosti József Szinnyei ga 1902.
u svojem monumentalnom djelu "Magyar irók élete és
munkái" /Život i djela ugarskih piscev/ pod natuknicom Merchich
Máté, VIII, 1095 spominje kot autora više raspravov.
(7)
O
ti prvi studija veli Horvath da u nji po prvi put pokaže Meršić svoju
veliku znanstvenu spremu i raznovrsnost zanimanja.
Gusto i zvanaredno znanstveno djelovanje
4.
2. Od 1885. moremo ustanoviti gusto i zvanaredno znanstveno djelovanje.
To ravno u "Wiener Literarischer Handweiser" (8) predstavi filozofsko
djelo svojega omiljenoga Hermanna Schefflera, (protestantskoga) nimškoga
filozofa, čije djelo proučava od 1875. cijeli svoj život i prez granice
ga favorizira i preuzima njegov sveopći pentarhični filozofski sistem
znanja i vridnovanja, kot je to ljestvica npr. 1) zrak, 2) minaralije,
3) rasline, 4) živine, 5) čovjek, usmireno sve na svit, a svit na
samoga Boga. Scheffler je svojimi publikacijami mjerodavno uticao
na Meršića, redovito su se dopisivali. U Meršićevoj knjižnici u Pannonhalmi
je 48 knjig od njega, a Scheffler mu je poklonio tri djela pisana
vlašćom rukom: 1) Wissen und Bewußtsein, 2) Phoenomenon
und Noumenon i 3) Nähere Auflistung von Sätzen
der pentarchischen Theorien. (9) Glavne Schefflerove teme su aritmetika,
hidrostatika, kalkulacija, analitika, svodi=gveljbe, čvrstoća tijela/tvari,
negacija, tijelo i duša, optika, centrifugalne sile, parni lonac,
staračko i invalidno osiguranje, ... itd, itd.
4.
3. Otvara s prikazom dvih knjig od jezuita Silvestra Mauro o Aristotelu
i filozofski pitanji (10).
Temelj pozitivizma
i katolička kritika
4.
4. Ali pravu lavinu nemira, odgovora, rasprava i suprostavljanja započne
s kritičkim člankom o knjigi uglednoga nimškoga profesora u Eichstattu
Alberta Stöckla Geschichte der neueren Philosophie von Baco
und Cartesius bis zur Gegenwart, 1883., 2 sv. u članku A
pozitivizmus alaptana és a katolikus kritika /Temelj pozitivizma
i katolička kritika/, (11) posredovanjem farnika Waldfogl Károlya
iz sela Szajk u Baranji. Na tu kritiku mu Stöckl daje odgovora,
a Meršić se nije mogao najzadržati i odgovorio u članku Ellenészrevételek
Stöckl úr ellenkritikájára /Protivprimjedbe
na protivprimjedbu gospodina Stöckla/ (12) ali ovu studiju stavi
pod moto Man muss auch den Muth des Fehlens haben. Sam Waldfogl
je u jednom pismu priznao da ako bi znao bio kakovom zagriženom oštrinom
će se peljati ta rasprava, nikada ne bi posredovao bio (13), a urednik
časopisa veli ... A jelen czikk igen tisztelt, tudós szerzõjének
több állitásával és nézetével
nem értünk egyet. /Nismo sporazumni u ovom članku
s već pogledi i tvrdnji pisca visokopoštovanoga naučenjaka/. Svakako
ali se i u drugi ugarski znanstveni časopisi (Magyar Philosophiai
Szemle) pokrene diskusija na Meršićev članak i pelja diskusija o modernoj
suvrimenoj struji: pozitivizmu.
4.
4. 1. Meršića su privlačile nerješene znanstvene tematike kot je to:
pitanje - onda još nerješenog fatalnog (veli on) atoma, Eukledska
teza u matematičnom rješenju paralelizma, kalkulacija u logiki, teorija
indukcije, intelektus agens, analysis fidei i td. i td.
Znanstvene
studije
5.
1. U slijedeći ljeti se bavi različni filozofski, moralteoretični
i matematični problemi, tako i gospodarstvenom filozofijom, po drugom
svojem ljubljenom nimškom profesoru Eugenu Dühringeru (14), po
čemu dobije potvrdjeno sociološko zanimanje i osjećaj za društvena
pitanja.
Prva
takova studija mu se pojavila u Juri 1892. pod naslovom A segélyalapok
méltányos felosztása a károsultak között /Pravično podilenje potpornog fonda med uškodjenimi/, 33 str,
kade pokušava pronajti i pravičnu matematičnu formulu za podilenje.
5.
2. U tu grupu moremo ubrojiti njegovo naticanje Alapelvi orientálodás
a gazdaságban /Načelna orientacija u gospodarstvu/, rkp.,
16 str., na poziv ug. novin "Nemzeti Ujság" u kojoj raspravi
raspravlja načelna pitanja: odakle su ljudska dobra, kako se ona moru
za gospodarstvo organizirati i sl.
5.
3. U istu grupu mu ide rasprava Zur Zinsfrage u austrijskom
katoličkom listu Korrespondenzblattu (15).
Za studiju ne dostane aprobaciju
5.
3. U to vrime piše i svoju veliku kritiku protiv priznatoga francuskoga
moralteološkoga jezuita H. Noldina na temu njegovoga izdanja "Summa
Theologie Moralis" (1905) koju smatra za skolastičnu, točnije tomističku
mahinaciju. Simo sliši i studija Distribution zwischen Pflicht
und Freiheit. Abfertigung der Moralsysteme, insbesondere des Probabilismus, rkp. 117 str., koju studiju je prepoložio svojemu biskupu Miklósu
Széchenyiju na aprobaciju ali mu se nije dodilila, biškup piše: A kath. erkölcstudományt oly sértõ,
becsmérlõ alakban kritizálja, hogy a szerencsétlenségük
által valóban megdöbbentõ kifejezéseit
egy kath. pap tollából helyeselni nem lehet; még
abban az esetben sem, ha az igazság a maga teljességében
csakis a szerzõ úrnak volna birtokában. (Slijedi dugo opravdanje u latinskom jeziku). E vélemények
figyelembe vételével, de meg a kézirat elején
"Vorbemerkung" cim alatt részletezett célzatosság
okából is kénytelen vagyok az "imopriatur"-t
a munkától egyenessen megtagadni. Sõt a fõpásztornak
tartozó engedelmességre való hivatkozással
egyenessen megtiltom Tdõdségednek, hogy a kéziratot
kinyomattana,... /da katolič(ans)ku znanost o moralu kritizira
na tako uvredljiv i ružan način, da se ne more odobr(ava)(i)ti ta
neskromni, zaprepašćujući izraz iz pera jednoga katolič(ans)koga svećenika;
ni u takvom slučaju ne, ako bi autor sam bio u posjedu te istine.
(Slijedi duga latinska ocjena.) Uzimajući u obzir takove prosude,
istotako i podrobno u "Vorbemerkung"-u izloženu tendencioznost, primoren
sam prepovidati "imprimatur"-u za to djelo.
Čak pozivajući se na poslušnost prema glavnomu pastiru, prepovidam
vašoj farničkoj veličanstvenosti da tiskate vaš rukopis... / (16).
Matematična kalkulacija u moralni pitanji
Ne
dostane aprobaciju ni za studiju Das Pönalgesetz als absurde
Fikzion, rkp., 9 str., o zakonu poslušnosti i kaštige, a još
manje za Hochstreben und Probabilismus. Entwirrung wunderlicher
Verwirrungen in der scholastischen Morallehre, rkp., str. 155,
zbog čega tužno piše Martinu Meršiću st. Meni su se kola na svitu
zadila - epistola u obliku pjesme "Gospodin Merte!" - što ali
ne odgovara razvojnoj stvarnosti. Meršić još 1912. formulira svoje
teze protiv Noldina u "Theologische Quartalschrift" u Tübingenu
(263-279) u protestantskoj sredini pod naslovom Der Probabilismus, što ništa drugo nije nego matematična kalkulacija u moralni pitanji
protiv Noldinove "šume" i sliči na sadržaj gorenavedenoga naslova.
U
jednom pismu od 1. 10. 1917. Martinu Meršiću st. piše: Adatokat
gyüjtenek ellenem? Mindenre meglesz részemrõl a
kellõ felelet, amelyre elnémulnak ha nem itt, hát
Rómában, mert én szükszég esetén
ide is meg fogom találni az utata? Theokrátia? ... Ez
kellõkép meggondolva, istenkáromlás. ...
belémharapnak, betörik a foguk, ... /Podatke sakupljaju
protiv mene? Bit će na sve od mene odgovarajućeg odgovora, ako ne
ovde onda u Rimu, ar ako bude potribno i tamo ću naj put. Teokracija?
- ako si onako pravo razmislim je svetogrdje, bogohuljenje. ... ako
me ugrizu, izlomit će si zube .../.
Djelovanje
na kongresi
6.
1. Posebnim pozorom moramo spomenuti njegovo kongresno, danas bi rekli
simpozijsko djelovanje. Ne valja tvrdnja!!!: Nikamor se nije gibao!,
- akoprem su ga bogoslovi u Juri titulirali: a Kimlei remete /Kemljanksi pustinac/. Zvana toga izgleda da je bio član više znanstvenih
organizacijov.
Znamo
za tri djela na kongrese katoličkih znanstvenikov u Fribourgu/Švicarskoj,
1898., u Monacu 1899. i Münchenu 1900. Sva tri djela su u latinskom
jeziku, čime ga moremo gledati za zadnjega zastupnika naših latinistov.
U
Švicarskoj je referirao o Aristotelovoj dijalektiki, o razlikovnimi
logički figura, modusi i silogizmi Utrum in dialectica Aristotelea
recte distinguantur figuarae modique syllogismi, str. 28 (17),
pojavila se je i u tisku. Tim se je vratio sadržajno svojoj prvoj
tematskoj problematiki o Aristotelu.
U
Monaku 1900. je prikazao tematiku matematičnih principov političke
ekonomije Isagoge in principia mathematica oecenomiae politicae, str. 26, tisak u Beču, a u Münchenu o Euklidevoj geometriji De veris Geometriae integrae Principiis contra Geometras Euklideos
simul et Noneuclideos, str. 37, koja knjiga mu se je pojavila
1903. u Zagrebu.
Posebno
zanimanje za geometriju
7.
1. Uopće moramo ustanoviti da ga je geometrija najviše zanimala i
najopširnije prisutna u njegovi studija, kroz cijeli život. Zbog geometrije
se dao 1905. na veliki kontroverzni disput s Madjarskom akademijom
znanosti, (3. razred, 3. br.) ka je pod naslovom Az abszolut geometrija /Absolutna geometrija/ pozvala ugarske znanstvenike na naticanje.
Meršić se natiče najprije skicom od 4 str., naslov A geometria
alaptani rendszere/Temeljna načela geometrije/, u njoj uspostavi
tezu: Teljes evidenciával tudom bebizonyitani, hogy az
abszolut geometria alapjában véve nem egyéb,
mint agyrémes bizerria. ... Gauss - igazi attya, nagy mũvész,
de nem tudós /Potpunom evidencijom morem dokazati da apsolutna
geometrija u svojem temelju nije ništa drugo nego bizarna utvara,
a priznati ugarski znanstvenik Gauss je pravi otac geometrije, veliki
umjetnik, ali nije znanstvenik!/
U
opravdanju teme kani dokazati da takova teza zadržava bar tri pogriške/potpike
i dojde do konkluzije: Ezek után természetesen,
hogy fenti munkám megirására a Magyat Tudományos
Akadémiától megbizást nem várok
és nem is kérek. Célom csak az, hogy jelen iratomnak
emléke a MTA évkönyvében megmaradjon az
"abszolut geometria" parozismusból és paralogismustól
kijozanodott utókor számára. /Razumljivo,
da po ovom ne morem računati s tim da će Madjarska Akademija Znanosti
meni dodiliti izdjelanje te teze, a i ne prosim za to. ... Cilj mi
je bio jedino da u anali MAZ bude slijeda "apsolutne geometrije" za
od nje parozizmov i paralogizmov izvračene buduće generacije./
Knjiga Modernes und Modriges
U
Innsbrucku u "Zetschrift für katholische Theologie" 1910. objavi
studiju o principu postojnosti (Beharrungsprinzip), a u svojoj velikoj
monumentalnoj knjigi Modernes und Modriges, Kritische Wanderungen
im Gebiete der alten und neuen Wissenschaft, 548 str., Tübingen
1914. se vraća toj tematiki studijom Die prinzipiellen Irtümer
der nichteuklidischen Geometrie. Tomu problemu posveti još istoga
ljeta cijelu knjigu od 356 str. naslovom Organistik der Geometrie,
Grundzüge der geometrischen Prinzipienlehre. Im Gegensatz zur
euklidischen und nichteuklidischen Kasuistik, 356 str., Tübingen
1914. Do kraja života mu to pitanje ne da mira. Još kratko pred smrću,
u marcu 1927. pošalje sažeti prikaz ugarskom časopisu "Katolikus Szemle"
pod naslovom Geometria, rkp. 10 str. sa 16-imi točki. U ovoj
veli: A geometria a valódi tudományos gondolkodásnak
a legszemléletesebb iskolája és paradigmája /Geometrija je najzornija škola i paradigma pravoga znanstvenoga
razmišljanja./ U toj studiji se izrazi vrlo povoljno o Kantovom razumivanju
geometrijske logike.
Još
u kasniji ljeti 1915. (18) i 1918. se vraća na odbijanje Madjarske
Akademije Znanosti s osvrtom A geometrija megalapozásáról.
Egy tudományos kérdés sorsa a Magyar Tudományos
Akadémiában /Temelji geometrije. Jedno znanstveno
pitanje pred sudskom stolicom Madjarske Akademije Znanosti/, rkp.,
143 str., 1918. Ada vas žitak ga je pitanje geometrije bolilo i držalo
u svojem čarobnom krugu, u nekoj vrsti zaviškanosti.
Verdenićeva ocjena
7.
2. Jurskomu biškupu je ocjenu o njegovoj geometriji, posebno po djelu De veris... dao Jandre Verdenić, profesor dogmatike (nažalost
skrsnulo iz arhiva). Nije nam ni jasno, da li se je Meršić zbog toga
izrazio tako oštro o Verdenićevoj knjigi Természetes istentan /Prirodna teorija o Bogu/, u rukopisnoj studiji 1907. Mekkora
erõ kell a teremtéshez /Koliko snage je potribno
za stvaranje/, 38 str., moto po Bayronu: The cry is up, and scribblers
are my game. Meršića primjedba je: Ahány lapja van e könyvnek,
ugyanannyi ostobábnál ostobáb badarságot
lehetne rábizonyitani. ... /Koliko stranic, toliko besmislene
bedavosti bi mu se moglo dokazati. .../ Verdenić se previše oslanja
na sv. Tomaša na kojega se prilično srdi i tako u 15 točkov raščiše
Verdenićevu knjigu sa zaključkom: Werdenichnek heretikus algebrája
szerint. ... Csakhogy a 4. oszt. gimnazista szekundát kap,
ha igy számit /Po Verdenićevoj heretičnoj algebri. ...
Ali gimnazijalac 4. r. bi dostao sekundu(nedodovljno) ako bi tako
računao./
Rasprave o geometriji
7.
3. I s ugarskimi znanstveniki, profesori Pálom Sárkõzyjem
i Gusztavom Pécsijem raspravlja 1919/20 o geometriji, posebno
o teza ugarskoga znanstvenika Farkasa Bolyaia i ruskoga N. Ivanoviča
Lobačevskoga. Sárkõzyju piše: A tudomány,
mely nemtudáson alapszik, nemtudó tudomány /Znanost
koja nima svolje temelje u znanosti je slipa/neznajuća znanost/ i A fõiskola nem arra való, hogy azt amit a 8. oszt.
az elemzõ mértanról tanultunk, misztifikációnak
és humbugnak deklaráljuk /Visoke škole nisu zato
ovde, da ono što se je već podučavalo u 8. r. gimnazije o analitičnoj
geometriji proglasi mistifikacijom ili humbugom/.
Manje
studije
8.
1. Manje studije mu se bavu pinezi: A pénz ideája /Ideja pinez(a)/, rkp. , 5 str., A vagyon /O posjedu/,
rkp., 5 str., pak njegovo naticanje Der Unmöglichkeit-Satz
von Fermat, rkp., 2 str., i dalje Micsoda is volatképpen
az a "kategorikus tény" /Što je zapravo ta "kategorična
stvarnost"/, rkp., 10 str. velikoga formata.
8.2.
Čudno je, da je med rukopisi studija Die Eine Ur-Sache und das
Fünffaltiges Verursachen des Alls der Sachen Letzgründliche
Orientierung im Philosophischen Walten vom Erich Temmoch, rkp.,
74 str. na izgled njegova studija pod pseudonimom, sadržaj nas jako
podsjeća na pentarhiju.
Vjerske
teze
9.
1. Neobično jasne - u smislu nepopustljive - su mu teze u vjerski
pitanji. Takova gledanja ostvari 1902. ljeta u svojoj školskoj knjigi Nauk katoličansko-kršćanske viere za selske ljude i škole, 73 str., kade ujedno demonstrira i teoriju i praksu iz škole, koja
je drugačija od dotadašnjih katekizmušev.
Ljeta
1907. je i svojemu biškupu iznesao u teoretskoj studiji svoje znanstvene
teze k toj temi: Az Ûj katekizmusnak theologiája
és logikája... vezérgondolatok a vallástanitásról /Teologija i logika Novoga katekizma ... glavne peljajuće misli
o podučavanju vjeronauka/, rkp., 15. str. (19) s kojom se nastavljaju
njegovi nesporazumi s biškupom. Uz tu ugarsku varijantu postoji i
nimška, ka je točnija u svojoj definiciji i govori o Deharbovom katekizmušu
(20) . Glavna linija staroga ketekizma je po njemu prazna fikcija,
teološko kriva i logično pogrišna. Tu tezu dokazuje pak na temu: stvaranje
svita, spas človika i posvećenje.
Potpuno
nam mora biti razumljivo ako ga je kanio biškup suspendirati kot kateheta,
obranio ga je ali Jandre Prikosović. To ali ni malo nije ublažilo
Meršića, ar za vrime Prvoga svitskoga boja nije dopustio biškupu bermati
u svojem selu.
U
pjesmi veli:
Pedeset i već je ljet,
Ča se trudim, strat jur sijed,
Znat, da znam, ča pravo znam,
Ne se norit dat ričam.
Ne
se norit dat volom,
Ki su voli uz diplom;
Njev kitajski doktorat
Razumu zakrene vrat!
(Na nož)
iz
čega slijedi zaključak: Vojujem se kot na nož i Med vuki.
9.2.
U vjersku tematiku mu moremo ubrojiti:
Zur
Begriffsbestimmung der Verstocktheit, u Theologische Quartalschrift,
Tübingen 1910., 266-290. 488-489. 607-609, i 1914. u knjigi Modernes und Modriges, studija protiv Johanna Stuflera,
jezuita u Innsbrucku,
Zum
Bergiff des menschlichen in der hl. Schrift, u Theologische
Quartalschrift 1910., 587-607 protiv Alfreda Duranda u Parizu,
praktična
primjedba Das "Pendeln" im Schema I der Kongruavorlage, u
Korrespondenz-Blatt für den katholischen Klerus Österreichs
1905. , 497-498, o odšteti farnikov na selu i u varošu,
Thesen
zur Klärung des kanonischen Zinsverbotes, Kanon 1543. CIC, rkp. 3 str.
neobjavljena
i nenajdena rasprava o osnovi morala u suprotnosti k monahušev,
za ku, normalno, nije dobio aprobaciju. To bi mogla biti studija Jó pásztor e - vagy lelkiatya /Dobar pastir
- ili duhovni otac/, rkp., 17 str. Njegova je argumentacija da dušobrižniki/duhovni
oci ne bi smili dopustiti naziv 'dobar pastir', ar se s tim postavu
u red s dobrimi biruši ili vukom. Duhovni otac ima konačni cilj:
zveličenje, a to nije identično s ciljem dobroga pastira.
9.3.
Ovo je studija u kojoj razvije svoju tezu o teokraciji/oebodenciji,
kojom temom se bavi i u zadnjem dijelu pjesme "Naša teta Kate" pod
naslovom Abrahamov vrtljac.
Pitanje
jezika
10.
1. Čudno je, a možda i ne! - da se je intenzivno i čuda bavio razvitkom,
reformom i pitanji našega jezika. U prvom redu ga je na to prinudila
potreba kot urednik "Kalendara svete Familije" od 1903. ljeta početo,
pak kot korektor "Naših Novin" od 1910., kada je jako ćutio nedostatke
našega jezika. Iz takove praktične potrebe je nastala 1919. Juri,
u izdanju novin, Slovnica hervatskoga jezika za selske škole, 30 str., mali format, s kojom knjigom kani dati u prvom redu praktične
upute svakomu.
Kod
točnije analize ove knjige ali se jasno vidi kako usko je ona povezana
s Maretićevom gramatikom za gimnazijalce (21). Njegov stav prema hrvatskomu
književnomu jeziku nam je poznat iz pisam (22) i pjesam. Naš jezik,
Republika, Samorodni jezik, Već jezikov, ... i dr.
10.
2. Svakako moramo posebno istaknuti njegovu zvanarednu zainteresiranost
za jezična pitanja. Brojni etimološki rječniki njegove knjižnice potvrdjuju
to, a u neki studija, kot je to n. pr. "Verstocktheit" se more točno
slijediti njegova jezična argumentacija, koja proizlazi iz njegovoga
razumivanja jezične semantike.
Za
svoj materinski jezik je prostudirao i Leskinovu starobugarsku, ada
staroslavensku gramatiku, izdana u Weimaru 1871.
Med
hrvatskimi autori mu moremo najti imena: Josip Aranza, Spirid Brusini,
Djuro Daničić, Gorjanović-Kramberger, Vatroslav Jagić, Luka Jelić,
Ivan Kukuljević, Tomo Maretić, Ivan Milčetić, Juraj Majcen, Natko
Nodilo, Edgard Pazman, Marijan Salopek, Petar Skok, Tade Smičiklas,
Ivan Strohal, Luka Zima, kot i serije: "Ljetopis JAZU", "Monumenta
...", "Rad JAZU", "Starine ...", "Zbornik za narodni život, ...".
Miloradićeva
knjižnica
11.
1. U njegovoj knjižnici moremo najti njegove hrvatske tovaruše: Ivan
Čuković, Franjo Horvath Pannonius, Pavao Lévay, Jandre Verdenić,
kot i ugarske i nimške susjede i tovaruše: Lajos Bálics, Vilmos
Fraknói, Sándor Giesswein, Adolf Mohl i dr.
11.
2. U pannonhalmskom popisu njegove knjižnice - ako ju gledamo kot
odraz, zrcalo znanstvenoga interesa u zapadnougarskoj pokrajini -
moremo najti oko 1000 različnih naslovov. Pitati se moramo, odakle
toliko pinez? Zvana toga veliki broj knjig i studijov je izdao na
vlašće troške. Med knjigami ima i neke čudne primjerke, poluznanstvene,
popularnonaučne, praktične, med njimi o pčelarstvu i podmornici. Najstarije
knjige su mu iz 16. st. od Diogenesa i Cicera. Velike književnike
svitkoga glasa kot je to d'Alambert, Bayron, Dante, Diderot, Goethe,
Molier, Rousseau, Schakespeare i dr. je imao u originalu. Wieland
je jedini ki je u cijeloj širini u knjižnici (38 knjig). Neobično
je da se iz ugarske književnosti nije ništa našlo u njegovoj knjižnici,
skoro si ne moremo predstaviti da nije imao suvrimene ug. književnike,
Petõfyja, Vörösmartyja, Gárdonyija, Jókaija
i dr. u svojoj biblioteki.
Pozicija
u znanstveni krugi
12.
1. Puno se je razmišljalo i gatalo zač tako gorljiv znanstvenik nije
došao na višu znanstvenu poziciju? Na takovo sudbonosno pitanje, na
kraju krajeva nima pravoga odgovora.
Martin
Meršić ml. je postavio tri uzroke, koje je sigurno kreirao Martin
Meršić st. 1) njegov izgled s črljenimi vlasi (23) , 2) da je u ugarski
školovani krugi bio raskričan kot panslavist, 3) buntovnička narav,
svadljivi fanatik. U pjesmi To je laž 1919. piše:
Ki
mi moje ime prčka,
Dražit će va meni hrčka:
Spljuskat ću ga s desna, s liva,
Zgazit mu s trbuha čriva,
Trikrat spljunut mu va trube,
Izbit gornje, dolnje zube.
Zgrabit ću ga za ušesa,
Zderat kožu kraj od mesa,
Skinut ću mu - makuš uče -
Obadvoje oči s buče! ... (24)
12.
2. Svakako je imao zvanarednu memoriju ali i snagu oštre/grube formulacije.
To ga je moralo većkrat, ne, stalno mučiti. Ako je došao do osvidočenja
od toga nije odstupao i popustio: Znat, da znam, ča pravo znam,
... zbog čega se je čudakrat morao pitati zač drugi tu problematiku
ne vidu istotako, kristalno jasno, kot on? Za njega je to sve očividno!
Slava ograničena
samo na pjesničko djelovanje
12.
3. Slava mu se je zdignula med nami tek po njegovoj smrti ali to ograničeno
samo na njegovo pjesničko djelovanje. Marljivo su na tom djelali dva
Martini Meršići, ml. i st., uz asistenciju Ignaca Horvata i Ivana
Blaževića. U Hrvatskoj med prvimi, kanonik Janko Barle, Ivan Strohal
i Mate Ujević. I u Ugarskoj kot i Austriji je zastupan u znatniji
leksikoni.
12.
4. Mnogo pitanj njegovoga znanstvenoga ali ni književno kulturološkoga
djelovanja nije raščišćeno i otkrito. Oštra, nepomirljiva grubost,
neumjesna, neodmirena izravnost su prestrašili mnoge i tako prikrili
njegovo istinsko djelovanje i zakrčili pravo vridnovanje. Nigdor do
danas nije odgovorio na pitanje: koliko mu je valjala znanost?
12.
5. I na zadnje, i u pjesničtvu ostvaruje svoje filozofske ideje i
moralne teze, doslovno, govori o gospodarstvu/-enju, populaciji, različni
-izmi(ideologija), politiki, jeziku, kulturi, moralni načeli, kulturnopolitički
velikani i sl.
Tako
moremo ustanoviti, da je i u svojem pjesničtvu ostvarivao razborito
i jadovito svoj filozofski sistem, svoje gledanje na svit i s velikim,
beskompromisnim etosom formulirao svoj sistem vridnosti i to sve izlagao
prodirnom i velikom izražajnom snagom.
Nikola Benčić (2000.)
Podrubak:
(1)
U njegovoj biblioteki moremo i danas ustanoviti još već od 20 časopisov/periodikov:
Budimpešta,Freiburg, Fribourg, Innsbruck, Kempten, München, Pariz,
Regensburg, Stockholm,Tübingen, Zagreb i dr.
(2)
U znanstvenom svitu ga poznaju samo pod imenom Merchich ili Mersich,
pjesničko mu je ime Miloradić.
(3)
Znanstveni simpozij o životu i djelu Mate Meršića - Miloradića (1850-1928)
u povodu 60. obljetnice smrti, Zagrebu, 2. i 3. III. 1989., Društvo
književnika Hrvatske
(4)
Meršić Martin ml., Po slijedi Aristotela i Tome Akvinskoga, Miloradić
kot učenjak, Hrvatske novine, 1961/23, 6
(5)
Hóváth József, Dr., Mersich Máté,
A tudós/znanstvenik, u Fejezetek Kimle múltjából
, Kimle 1999, 188-193
(6)
1)Remény, 1872/3, 40-42, 2) I. Remény, 1872/4, 62-64,
II. 1872/5, 78-80, III. 1872/6, 100-103
(7) A szillogizmus bizonyitó ereje Mill Stuart 7. tanával
szemben, /Dokazna snaga silogizma protivt. teze Mill Stuarta/; A positivizmus alaptana és a kath. kritia /Osnovna
teorija pozitivizma i katolička kritika/; Ellenészrevételek
Stöckl ellenkritikájára /Protivprimjedbe na
Stöcklove protivprimjedbe/; A problematizmus és eszmélkedes
mérete /Mjere problematizma i osvišćenja/; A psycho-fizikai
alapképlet tudományi jogodsultsága és
igazi értelme /Pravi smisao i znanstveno opravdanje psiho-fizičke
osnovne formule/; u Bölcseleti Foyóirat, Az asztaltánc
a moralistáknál és a mathematikusoknál /Stolni tanac kod moralistov i matematičarov/, u Kath. Theológiai
Folyóirat
(8)
Dr. Hermann Schefller's pentarchisches Wissens- und Wertsystem, Wiener
Literarischer Handweiser für die kath. Welt, 1885/14, 231-214,
1885/15, 229-230
(9)
U popisu Meršićeve knjišnice u Pannonhalmi stoji na str. 40. čudan
naslov "Dr. Hermann Scheffler és(sic) pentarchische Welt, što
do sada još nisam mogao provjeriti
(10)
Aristotelis opera omnia ... Paris 1885. i Quaestiones Philosophicae,
..., Paris 1876., u Bölcseleti Folyóirat, 1886, 135-143
(11)
Bölcseleti Folyóirat, 1886, 191-209
(12)
Bölcsleti Folyóirat 1887, 45-71
(13)
Nadalje još veli: ... szivességet teszek Merchich úrnak
is, midõn részére oly ellenfelet keresek, akivel
kũzdeni rá nézve csak dicsõség
lehet még abban az esetben is, ha, mint reméljũk,
le is fog gyõzetni. /i gosp. Meršiću sam bio uslužan,ar sam
mu našao takovoga protivnika s kim će se boriti za njega počasno i
u takvom slučaju, kako se ufamo, ako ga pobjedio bude/, Waldfogl
Károly, Stöckl és a pozitivizmus, u Bölcseleti
Folyóirat 1886, 283-285
(14)
Od njega ima 32 knjige u svojoj knjižnici.
(15)
Zur Zinsfrage, Korrespondenz-Blatt für den kath. Klerus Österreichs,
Wien 1905/4,171-176, 1905/5, 294-295
(16)
Biškupsko pismo 3853/1905, Biškupski arhiv u Juri
(17)
U "Compte rendu du quatriéme congres scientifique international
des catholiques" tenu a Fribourg (Suisse), Fribourg 1898, 380- 407
(18)
Naslovi su isti, samo za ljeto 1915. stoji još Kilenc ábrával
/S devet nacrtov/, koje ali u rukopisu nisam našao.
(19)
Na korici pisanke stoji 58. oszt, tanuló = učenik 58.
razreda, u to vrime je bio u svojem 58. ljetu života.
(20)
Der Leitgedanke des Deharbe'schen Katechismus. Dogmatisch und logisch
beleuchtet., rkp., 8 str.
(21)
Maretić T. , Dr., Hrvatska ili srpska gramatika za srednje škole,
Zagreb 1921, 6. izdanje
(22)
Pisma MMst. od: 24. 9. 1915; 23. 2. 1919; 16. 8. 1921.
(23)
Velike su bile predrasude na Ugarskoj prema ljudi s črljenimi vlasi;
to nam svidoči i izreka: Vörös kutya, vörös ló,
vörös ember egy se jó! /&Črljeni kucak, črljeni konj,
črljeni človik nijedan nije dobar!. I Nestroy ima u bečanskom narodnom
kusiću "Der Talisman" tu tematiku ali na nešto drugačiji način.
(24)
U nastavku i naslovu pak veli "To je laž! Što piše kot farnik, dušobrižnik,
namazan svećenik ali kot pjesnik i znanstvenik odgovaraju gornji redi.
Der Unmöglichkeits-Satz von Fermat
|