DEUTSCH
 
 

 

"Beč i slavenski jezici i književnosti"

150 godina Bečka slavistika: trodnevni znanstveni simpozij

U povodu 150. obljetnice Slavistike na Bečkom Sveučilištu održan je od 1. do 3. rujna 1999. medjunarodni simpozij "Beč i slavenski jezici i književnosti". Ideja i cilj ovoga simpozija, koji su koncipirali prof. Heinz Miklas i prof. Juliane Besters-Dilger, bila je istaknuti povijesnu i neraskidivu povezanost Beča sa slavenskim zemljama.

Osnivanje 1849. godine

Godinom osnivanja Instituta smatra se 1849. kada je kao znak kompromisa u odnosu na slavenske narode Monarhije osnovana katedra za Slavistiku a za profesora postavljen Slovenac France Miklošić. Procvat je Institut doživio u razdoblju izmedju 1880. i kraja Prvog svjetskog rata kada je na njemu djelovao znameniti hrvatski filolog Vatroslav Jagić. U to vrijeme zacrtani su temelji tzv. bečke slavističke škole čiju tradiciju institut slijedi i danas.

Utjecaj bečke slavistike na znanost i jezična pitanja u slavenskim zemljama bio je i ostao nemjerljiv. Danas je bečka slavistika najveći i najrenomiraniji slavistički institut u njemačkom govornom području, cijenjena znanstvena ustanova te pojam i odrednica slavističkih istraživanja u Europi.

Pluralitet mišljenja medju slavistima i Slavenimi

Tipićna uloga grada Beča kao posrednika izmedju Istoka i Zapada, na granici slavenskog i germanskog, nametnula se tako u središte ovog svečanog simpozija. Sam izbor predavača i počasnih gostiju odrazio je, s obzirom na pluralitet mišljenja medju slavistima i Slavenima, tipični historijski austrijski osječaj za diplomaciju: pozvano je 22 znanstvenika iz svih relevantnih slavenskih prostora a takodjer, osim iz Austrije, i iz onih zemalja gdje slavistika ima značajnu ulogu (Njemačka i Belgija).

Prvi dan simpozija posvećen je filološko-povijesnim temama (tempora mutantur): od prosvjetne politike Austrougarske u Bosni i Hercegovini (Haselsteiner) do doprinosa Slavena i Slavista Beču (G. Marinelli-König) te kulturno-političkim kontekstima 19. stoljeća (H. Rothe, Ch. Hannick, F. J. Thomson).

Govor i o gradićanskohrvatskom

Drugog dana slijedile su teme jezika: uz historijske teme jezične izgradnje u zemljama Monarhije, Slovačkoj, Ukrajina i Galiciji, (I. Nyomárkay, A. Stich, J. Furdík, A. Moldovan) bile su zastupljene i aktualne teme npr. "Jezično pitanje u Bosni" (W. Lehfeldt) te teme jezične politike. Prof. R. Katičić govorio je o posljedicama jezične politike na razvoj slavenskih jezika i slavističkih studija. Gradišćanskohrvatski spomenuo je prof. G. Neweklowsky govorivši o doprinosu austrijske slavistike istraživanju hrvatskih, bosanskih i srpskih dijalekata.

Beč slavenskih piscev

Dio simpozija posvećen književnosti prikazao je Beč kao središte interesa slavenskih pisaca koji su ga uvijek se vraćajući ili prolazeći kroz njega vrlo različito doživljavali. Posebno zanimljivo je bilo predavanje profesora Aleksandra Flakera iz Zagreba o "Krleži i Beču".

Takodjer zanimljive su bile teme o Beču kao književnom motivu moderne kod Slavena (S. Simonek), poljskim piscima (R. Taborski), ukrajinskim (P. Rychlo), te predrasudama izmedju Istoka i Zapada na primjeru Rusije (A. Hansen-Löve). Od hrvatskih znanstvenika, uz predavače prof. R. Katičića i prof. A. Flakera bio je, kao počasni gost simpozija, nazočan uvaženi hrvatski jezikoslovac prof. Dalibor Brozović.

Publikacija o Slavistici

Simpozij je bio izvrsno organiziran i popraćen bogatim kulturnim programom i svečanostima: od primanja u gradskoj vijećnici i u Akademiji znanosti do izleta u Wachau i koncerta. Ostao je dojam zadovoljstva i osjećaj da su svi uzvanici i gosti ponijeli sa sobom dio lijepe atmosfere Beča i znamenitog instituta.

Napominjemo da je uz simpozij izašla i zanimljiva publikacija "Slawistik an der Universität Wien 1849-1999" koja se može dobiti na Slavistici. Svi referati sa simpozija bit će objavljeni u sljedećem broju Wiener Slavistisches Jahrbuch.

Nevenka Petković, u HN od 15. 10. 1999.

Hrvatski profesori na Bečkoj slavistiki
Svetačna akademija povodom emeritiranja sveuč. prof. Katičića