DEUTSCH
 
 

 

Svetačna akademija povodom emeritiranja
sveuč. prof. Katičića

Prilikom svetačne akademije povodom emeritiranja, umirovljenja akademika prof. dr. Radoslava Katičića, srijedu, 28. travnja/aprila u prostorija Gradišćanskohrvatskoga centra u bečkoj Schwindgasse 14, referirali su prof. dr. Milan Mihaljević (Staroslavenski institut Zagreb) o "Hrvatskom jezikoslovlju i Radoslavu Katičiću", mr. Joško Vlašić (Cindrof; donedavni lektor na Bečkoj slavistiki za gradišćanskohrvatski jezik) o "Gradišćanskohrvatski rječniki i prof. Katičić", akademik prof. dr. István Nyomárkay (predstojnik Slavističkoga instituta na Budimpeštanskom sveučilišću o "Radoslavu Katičiću – znanost i mađarska slavistika", a akademik dr. Nikola Benčić (Željezno; lektor na Bečkoj slavistiki za književnost i kulturnu povijest Gradišćanskih Hrvatov) o "Utjecaju prof. Katičićevoga rada na gradišćanskohrvatske studente i njihov daljnji znanstveni rad". Muzički intermezzo je dao Novoselac kraj Tibnja Rasti Šimković na duda a potom su zasvirali Petar Kuštor i njegova Ludová muzika. (NB)

Velik prijatelj Gradišćanskih Hrvatov

Gradišćanski Hrvati slavistu i velikomu indoeuropejcu akademiku prof. Radoslavu Katičiću su priredili znanstveni skup povodom njegove emeriture, umirovljenja kao redovni sveučilišni profesor na Bečkoj slavistiki. Uz četire referate o Katičiću, njegovoj vezi slavistiki i o gradišćanskoj kroatistiki, je to ujedno bila i svetačnost u Gradišćanskohrvatskom centru u Beču i zabava za ovoga "velikoga prijatelja" i Gradišćanskih Hrvatov i gradišćanskohrvatskoga.

Povod ovoga maloga znanstvenoga skupa, simpozija 28. travnja/aprila bila je emeritura akademika prof. Radoslava Katičića. Pozvali na to su Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo i Hrvatski akademski klub pod krovom Gradišćanskohrvatskoga centra u bečkoj Schwindgasse 14.

Opisati životopis bi bio mali znanstveni skup

Puno su jur častili prof. Katičića – a popisati i opisati njegov curriculum vitae, životopis bio bi posebni mali znanstveni skup odnosno velik i opširan referat. Ali ipak u najkraći potezi triba opisati njegovo djelovanje u Beču a pred svim i za Gradišćanske Hrvate.

Od 1977. ljeta prof. Radoslav Katičić je redovni profesor u Beču. Kao predstojnik Slavističke katedre je upeljao dva gradišćanskohrvatske lektorate na Bečkoj slavistiki:

  • "Jezične vježbe k gradišćanskohrvatskomu" kao i
  • "Literatura i Kulturna povijest Gradišćanskih Hrvatov"

Uza to je prof. Katičić bio jedan od glavnih urednikov drugoga sveska gradišćanskohrvatskoga rječnika

Rodjeni Zagrepčan s privatnimi žilami ča do Egejskoga morja je u medjuvrimenu stupio u mirovinu. To ne znači, da ima manje posla ili obavezov – ali je prednost u tom, da po svojoj volji more izabrati ča i kako djela.

Profesor Katičić i nadalje predsjedava jezičnoj komisiji, ka se bavi normiranjem gradišćanskohrvatskoga jezika.

Predstojnik Instituta

Od 1977. ljeta Radoslav Katičić je redovni profesor u Beču i je jur 1978. imenovan za predstojnika Instituta. Tu funkciju je ljeta dugo ispunjavao, jer je nekoliko puti imenovan predstojnikom.

Profesor Radoslav Katičić član je pet akademijov:

  • Austrijske akademije znanosti
  • Akademije u Bosni i Hercegovini
  • Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
  • Norveške akademije znanosti i umjetnosti
  • Europske akademije.

Katičić će i nadalje držati predavanja na Bečkom sveučilišću, na primjer o "Baltoslavski tema" u ki razmatra poganske vjere Slavenov i Baltov. Predavat će nadalje i o "Književnosti i duhovnoj povijesti hrvatskoga ranoga sridnjega vijeka". Kako je naglašeno prilikom ovoga znanstvenoga skupa ods. simpozijšića "prof. Radoslav Katičić rado je vidjen gost ne samo u Gradišću nego pred svim i u prostorija Hrvatskoga centra, a moremo ga hvalabogu ubrajati i med prijatelje.

Referirali su četiri kolegi

U povodu emeriture prof. Katičića referirali su četiri kolegi, njegovi biši školari odnosno prijatelji:

prof. Milan Mihaljević od Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, bivši student prof. Katičića a ujedno i polaznik kratko pred ovim spomenutih dvih gradišćanskohrvatskih konverzatorijev na Bečkoj slavistiki – kih 13 ljet najzad;

mr. Joško Vlašić iz gradišćanskoga Cindrofa, bivši profesor za hrvatski, ruski i engleski na gimnaziji u Željeznom i takorekuć človik prve ure na Bečkoj slavistiki, kada je išlo za lektorat o gradišćanskohrvatskom jeziku. Dakle, ljeta dugo je bio lektor za konverzatorij o jeziku, a – naravno – i član uredničtva do sada dvih objavljenih gradišćanskohrvatskih rječnikov;

akademik, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. István Nyomárkay, profesor na Slavističkom fakultetu Budimpeštanskoga sveučilišća. Autor je uz puno drugo i gradišćanskohrvatskoga rječnika, ki je predstavljen koncem 1996. "Povijesni rječnik gradišćanskohrvatskoga jezika"

akademik, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. Nikola Benčić, takorekuć isto jur "emeritiran" kao profesor za hrvatski i povijest na Dijecezanskoj gimnaziji u Željeznom i na Pedagoškoj akademiji a – kao i mr. Joško Vlašić – človik prve ure na Bečkoj slavistiki, kada je išlo za lektora o gradišćanskohrvatskom jeziku. Dakle, ljeta dugo je bio lektor za konverzatorij o jeziku, a – naravno – i član uredničtva obadvih gradišćanskohrvatskih rječnikov.

Jedan od najvećih hrvatskih intelektualcev

Prof. Milan Mihaljević iz Zagreba Katičića je imenovao kao "jednoga od najvećih hrvatskih intelektualcev, ki je otkrio i vertikalu hrvatske književnosti je spretan i dobar organizator i veliki majstor hrvatskoga jezika". Za Mihaljevića Katičić je dao velik društveni, povijesni i kulturološki prinos hrvatskomu jeziku a je poznat i kao indolog, ki je utemeljio opće studije o indoeuropejski jeziki. Kako je istaknuo Mihaljević, Katičić je utemeljio i časopis "Suvremena lingvistika" ki predlaže "model mnogostrukoga identiteta jezikov" a dokazao je da "prije Bašćanske ploče imamo 5 stoljeća hrvatske književnosti".

Utemeljitelj Gradišćanske kroatistike

Mr. Joško Vlašić istaknuo je prof. Katičića kao utemeljitelja Gradišćanske kroatistike i je kritički spomenuo, da je u raniji ljeti suradnja sa Zagrebom (kada je nastao prvi svezak gradišćanskohrvatskoga rječnika; op. ur.) bila bolja nego je bila s Bečkom slavistikom. Vlašić je u svojem referatu napisao i kratko ocrtao sve gradišćanskohrvatske rječnike, ki su izašli u zadnjem času a završio je s upravnopravnim rječnikom, ki je – polag izjave od gospodje dr. Achleitner iz Saveznoga kancelarstva – upravo u tisku. Nije si ni dao zeti, da citira Katičića iz ranijih ljet suradnje kada je rekao "standardni jezik gradišćanskih Hrvatov je nimški".

Katičić je ponovno utemeljio Hungarokroatistiku

Prof. István Nyomárkay iz Budimpešte je naglasio kako Katičića "odlikuje savjesnost i objektivnost a objektivnost znači takaj i: biti stručnjak". Kako je rekao Nyomárkay, Katičić je ponovno utemeljio Hungarokroatistiku u Zagrebu i je naglasio njegov prinos ugarskomu visokoškolarstvu za ča je i imenovan profesorom h. c. Sveučilišća Etvös Loránt u Budimpešti. Katičića ćedu u Pešti častiti povodom 150. obljetnice utemeljenja Slavistike a Nyomárkay ga je istaknuo kao "slatkoga sina ne samo domovine nego cijeloga svita".

Sve već gradišćanskohrvatskih studentov

Dr. Nikola Benčić je istaknu svoje veselje i zadovoljstvo "da su se Gradišćanski Hrvati i Hrvati skupa našli na ovoj proslavi u čast i u znaku zahvalnosti Radoslavu Katičiću" i je spomenuo, da "kad je došao profesor Katičić na Slavistiku u Beč najedoč je bilo sve već i već gradišćanskohrvatskih studentov i je mnoge nabrojio i po imenu, ki su studirali ods. završili kod Katičića ili ki su se kod njega bavili gradišćanskohrvatskom temom. "Katičić nas je učio: isplati se baviti i učiti se o gradišćanskohrvatski tema" je naglasio Benčić i je citirao iz Katičićeve najnovije opširne knjige "Litterarum studio" kade daje cijeli niz porukov. Uz ostalo, da u naši životni nastojanji moramo ostati u suvrimenom horizontu. Benčić se je Katičiću zahvalio u ime cijeloga gradišćanskohrvatskoga naroda, ali i u ime i pojedincev i organizacijov.

Časni član ZIGHa

U ime Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) bivši predsjednik mr. Joško Vlašić predao je prof. Katičiću časnu povelju u koj su ga imenovali časnim članom ove institucije sa sjedišćem u Željeznom.

Polazna točka ovoga maloga znanstvenoga skupa bio je Zagreb a prik Beča, išli su do Gradišća a dalje i do Budimpešte. Prik Slovačke, prik Devinskoga Novoga Sela se je ov skup opet vrnuo u Beč.

Rasti Šimković je nosio pozdrave iz svojega rodnoga sela i je na duda, gajda svirao hrvatsku narodnu iz rodnoga mu sela "Oj javore, javore, z' tebe drvo najbolje". To je bio ujedno prijelaz na manje stručni ali zato zabavniji dio toga svetačnoga dana u pivnici Hrvatskoga centra.

Hrvatske novine 7.5.1999

Hrvatski profesori na Bečkoj slavistiki "
"Beč i slavenski jezici i književnosti"

 

 

"Katičić je slatki sin ne samo domovine nego cijeloga svita"

István Nyomárkay